We are searching data for your request:
Upon completion, a link will appear to access the found materials.
Uzmimo hranu, primarnu među potrebama i način na koji ljudi jedu: kakva je situacija na planetu? Kakva je budućnost? Koji su trendovi promjena i koji su mogući načini transformacije koji mogu osigurati poštivanje ekoloških i kulturnih ravnoteža? To su teme održiva agroraznolikost i od biološka raznolikost hrane o kojoj se raspravljalo na konferenciji "Svjetovi za hranjenje", 14. lipnja u Milanu, koju je organizirao Mondohonline u suradnji s Uredom za informiranje Europskog parlamenta.
Ne postoji samo svijet za hranjenje, postoji i svijet koji treba poštivati kako se hrani. Objasnimo: stručnjaci su identificirali 33 pokazatelja koji koreliraju 157 zemalja na temelju sastava njihove potrošnje hrane. Područja agroraznolikosti je bioraznolikost koji omogućuju identificiranje 6 različitih klastera za procese na planetu e prehrambene potrebe. Homogena makro-područja u potrazi za rješenjima u skladu s njihovim osobitim karakteristikama i njihovim potrebama, zapravo bioraznolikost.
Stručnjaci uvijek kažu da je svijet orijentiran na ekonomske i prehrambene standarde Zapada gdje dobrobit znači zdravlje, produljenje prosječnog životnog vijeka, ali i onečišćenje, nesigurnost i patološki rizici. No, unatoč tome što je to dominantni stil, svijet ostaje policentričan i sastoji se od različitih zemalja po vrstama poljoprivredna bioraznolikost – prehrambene i općenito.
Konferencija 'Svjetovi koje treba njegovati' ima za cilj definirati koji su trendovi promjena ne za planet već za svaku skupinu i koji mogu biti putovi transformacije koji mogu osigurati usklađenost sa ekološke ravnoteže i kulturne. Razgovarat ćemo o novim proizvodnim strukturama i tipovima proizvođača, od patologije hrane epidemijske prirode, paradigme potrošnje i onečišćenja stilova hrane i još mnogo toga.
I opet ćemo razgovarati o: kreativnim mega gradovima koji se bore s ogromnim sigurnosnim problemima, tržištima, tvrtkama i tehnologijama koje djeluju u transformaciji obrađenog zemljišta, ubrzavajući strukturne promjene na štetu bioraznolikost, međunarodna tijela i politike Republike Hrvatske održivi poljoprivredni razvoj koji žele voditi ekonomiju koju karakterizira ponašanje koje nije vrlo osjetljivo na interese ravnoteže sustava.
Govornici: Bruno Marasà, voditelj Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Milanu; Carlo Alberto Rinolfi, predsjednik Mondohonlinea; Matilde Ferretto, ekonomistica sa Sveučilišta Milano Bicocca; Alberto Battezzati, nutricionist, predavač prehrambenih znanosti na Sveučilištu u Milanu; Francesco Morace, sociolog; Giuseppe Longhi, predavač urbanista na Sveučilištu IUAV u Veneciji; Stefano Bocchi s Odjela za poljoprivredu Sveučilišta u Milanu, Salvatore Caronna, europski parlamentarac Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj; Claudia Sorlini, predsjednica i koordinatorica Znanstvenog odbora za Expo, profesorica poljoprivredne mikrobiologije na Sveučilištu u Milanu; Luciano Segre, ekonomski povjesničar i predsjednik Znanstvenog odbora Mondohonline.
